Menu
A+ A A-

Sigurnosni tehnološki trendovi u zdravstvu

 

Sektoru zdravstva najsavremenije tehnologije nisu nepoznanica. Pored korištenja tradicionalnih rješenja, zdravstvene ustanove istovremeno prate i savremene trendove u svijetu sigurnosti, a sve u cilju povećanja vlastite efikasnosti
Izvor: a&s International
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Zdravstvene ustanove često imaju ograničen budžet za sigurnost iako im je potreban visok stepen efikasnosti i djelotvornosti. Zbog toga im praćenje najnovijih trendova u oblasti sigurnosti može pomoći da postignu svoje ciljeve. Očekuje se da će vrijednost globalne zdravstvene industrije u 2018. premašiti 1,8 triliona maraka u segmentu prihoda proizvođača, navodi kompanija Frost & Sullivan. U 2017. vrijednost digitalnih ulaganja u zdravstvo premašila je cifru od 6,5 milijardi dolara, što je za 109 posto više nego prethodne godine. „Očekuje se da će se ovaj trend rasta nastaviti u 2018. jer će tehnologije i platformska rješenja koja promovišu inovacije u segmentu kvaliteta njege, ishoda liječenja i tretmana hroničnih bolesti nastaviti bilježiti rast. Mogućnosti ostvarivanja velikog rasta na tržištima zemalja u razvoju promijenit će paradigmu razvoja proizvoda i njihovog predstavljanja u određenim regijama“, stoji u saopćenju kompanije. 
 
Obostrano zanimanje
Predstavnici vodećih sigurnosnih kompanija prate trendove koje usvajaju zdravstvene ustanove, dok s druge strane klinike žele iskoristiti koliko god mogu: od videoanalitike i vještačke inteligencije (AI) do interneta stvari (IoT). Videoanalitika je dosta napredovala, iako ima još prostora za rast, a zdravstvene ustanove koriste videoanalitiku kako bi efikasnije i efektnije upravljale svojim sigurnosnim sistemima. „Kamere s videoanalitikom sposobnom za samostalno učenje su čest izbor zbog njihovog preciznog praćenja ljudi i vozila u kritičnim zonama. U kombinaciji s naprednim mogućnostima pretraživanja kakve nudi, naprimjer, softver za upravljanje videosadržajem Avigilon Control Center (ACC), ove kamere omogućavaju sigurnosnim operaterima da efikasno nadgledaju i verifikuju videozapise, čime se tokom kritičnih istraga štedi na vremenu i pratećim aktivnostima“, kaže Willem Ryan, zamjenik direktora globalnog marketinga i komunikacija u Avigilonu. U slučaju nestanka pacijenta ili detekcije sumnjivog pojedinca, videonadzor s videoanalitikom može pomoći sigurnosnom osoblju da brzo otkrije, identifikuje i počne pratiti osobu na više lokacija, čime se skraćuje vrijeme reakcije na incidente. „Ovi dokazi se mogu koristiti za provjeru situacija tokom istraga, čime se smanjuje broj potencijalnih zahtjeva za odštetom, sprečavaju ozljede i štedi na operativnim troškovima bolnice“, kaže Ryan. Videoanalitika se također koristi i za smanjenje izdataka za pripadnike osiguranja koji moraju stalno pratiti rad kamera. „Korištenje videoanalitike eliminiše potrebu za kontinuiranim videonadzorom i osigurava pouzdano obavještavanje o događajima u slučaju da sigurnosni operateri osjete potrebu da intervenišu“, kaže Barbara Johansson, menadžerica marketinga za rješenja u sektoru obrazovanja i zdravstva u kompaniji Axis Communications.
 
Za zaštitu zona unutar bolnice u kojima se kamere ne mogu instalirati, kao što su toaleti ili sobe za presvlačenje, Ryan predlaže postavljanje naprednih senzora kako bi se poboljšala informisanost o stanju na terenu. „Avigilonov detektor prisustva (APD) je diskretni impulsni radarski uređaj s analitikom sposobnom za samostalno učenje, skeniranje i kontinuiranu adaptaciju na svoje okruženje. Ona može precizno utvrditi prisustvo osobe čak i ako se ona ne kreće ili je sakrivena. Nakon integracije sa softverom za upravljanje videom kakav je Avigilon Control Center (ACC), APD senzori su sposobni obavještavati sigurnosne operatere o prisustvu osoba, a da ne narušavaju privatnost“, kaže on.
otkrije, identifikuje i počne pratiti osobu na više lokacija, čime se skraćuje vrijeme reakcije na incidente 
 
Primjena vještačke inteligencije
Vještačka inteligencija je u proteklih nekoliko godina postala popularna tema u sigurnosti. Prema predviđanjima Frost & Sullivana, očekuje se da će ona igrati važnu ulogu u budućnosti slikovne dijagnostike tako što će ponuditi veću radnu produktivnost, automatizirati procese i poboljšati dijagnostičku preciznost. „Operacionalizacijom AI platformi kroz radne tokove slikovne dijagnostike i korištenje naprednih funkcija dubokog učenja postići ćemo veću produktivnost u rasponu od 10% do 15%. To će biti moguće kroz olakšavanje posla koji obavljaju radiolozi i unapređivanje ishoda testiranja pacijenata. To će se vjerovatno dogoditi u naredne dvije do tri godine“, navodi Frost & Sullivan u izvještaju. Iz perspektive sigurnosti, zdravstvene ustanove sve više tretiraju naprednu AI tehnologiju kao odgovor na svoje sigurnosne potrebe, smatra Ryan. Rješenja poput Avigilonove Appearance Search tehnologije koriste AI softver za pretraživanje i duboko učenje i instaliraju se kao ispomoć operaterima koji sada mogu brže locirati osobu ili vozilo preko svake kamere unutar bolnice. „Ova tehnologija je dizajnirana da značajno poboljša vrijeme reakcije na incident i pomogne vođenju forenzičke istrage na način da operaterima omogući da dođu do velike količine videomaterijala i detaljnog opisa samog slučaja. Vrijeme je jako bitan faktor tokom istrage, zbog čega će nova verzija Avigilonove Appearance Search tehnologije omogućiti operaterima da u roku nekoliko sekundi na svim lokacijama potraže određenu osobu kroz odabir konkretnih fizičkih opisa, poput boje kose i odjeće, spola i dobi“, kaže Ryan.  
 
Internet stvari
Internet stvari je danas sveprisutan, uključujući i sektor zdravstva. „Internet stvari je uveo revoluciju u način na koji živimo, a broj i raznovrsnost povezanih uređaja svakodnevno raste. Sigurnosni sistemi i uređaji za kontrolu pristupa koji koriste internet stvari prikupljaju mnoštvo ličnih podataka. To  zdravstvene ustanove mogu iskoristiti na nebrojene načine, od praćenja i nadzora imovine do prediktivnog servisiranja i održavanja“, kaže James Ford, direktor globalnog marketinga u kompaniji Stanley Product and Technology. Prema Deloitteovom izvještaju Global Health Outlook 2018, „razvoj informacijskih tehnologija u zdravstvenom sektoru (u kojem se one nazivaju i internet medicinskih stvari ili IoMT) pokazao se posebno bitnim za klinički nadzor pacijenata na daljinu, tretman hroničnih oboljenja, preventivnu i njegu starijih osoba, praćenje tjelesne spreme i dr. Korištenje interneta stvari smanjuje troškove, poboljšava efikasnost i vraća fokus na kvalitetniju njegu pacijenta“. 
 
Upravljanje pristupom i fizičkim identitetima 
Instalacija rješenja za upravljanje pristupom i fizičkim identitetima (PIAM) može pomoći zdravstvenim ustanovama da integrišu svoje sisteme. „Ukratko, PIAM je moćan alat za administraciju sistema za fizičku kontrolu pristupa unutar organizacija. On nudi softverski interfejs koji definiše tokove rada i smjernice tokom procesa dodavanja novih korisnika i akreditiva u sistem ili obrade zahtjeva za pristupna ovlaštenja. Kroz obavezni sistem provjere i kontrole korisniku kartice zahtjev odobrava isključivo za to ovlaštena osoba. Time se organizacijama omogućava vođenje evidencije o procesima, a administratori sistema se oslobađaju napornih poslova obrade zahtjeva ovog tipa. Ovi zahtjevi se mogu slati i putem web-portala za samostalno korištenje koji krajnjem korisniku omogućava da dostavi svoj zahtjev i prati šta se dešava s njim“, objašnjava Chad Parris, predsjednik kompanije Security Risk Management Consultants (SRMC). „Mislim da će mogućnosti koje nudi PIAM, kao rješenje za integraciju sa sistemima za kontrolu pristupa, nastaviti da transformišu način na koji organizacije upravljaju identitetima zaposlenih, posjetilaca i izvođača radova u velikim poslovnim okruženjima“, dodaje on. Osim toga, mogućnost povezivanja s više različitih baza podataka preko aktivnog direktorija, npr. s onim koje koriste odjeli za ljudske resurse i IT, osigurat će da podaci ostanu aktuelni i uspostaviti vezu između fizičkih i IT sistema kroz konvergenciju. Ipak, tu treba navesti jedan važan detalj, upozorava Parris. PIAM sistem može biti skup, s visokim troškovima održavanja i potrebom za zahtjevnim praćenjem i nadogradnjom sistema. Zbog toga je prije njegove instalacije potrebno uraditi detaljnu analizu. „Saradnja s pouzdanim i snalažljivim integratorom ili, još vjerovatnije, s profesionalnim servisnim timom proizvođača softvera, jeste neizbježna aktivnost, jer se radni tokovi moraju prilagoditi specifičnim potrebama same organizacije“, naglašava Parris.
 
Bežične brave
Uz rastući broj povezanih uređaja u upotrebi, bežične brave su se pokazale kao kvalitetna alternativa tradicionalnoj kontroli pristupa pomoću kablova i magnetnih brava. U poređenju s njima, kontrola bežičnog pristupa je jeftinija i manje invazivna za instalaciju. Osim toga, ona se može integrisati s komplementarnim sistemima preko IP čvorišta. Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za digitalna i pristupna rješenja za EMEA regiju u kompaniji ASSA ABLOY, objašnjava kako su njihove bežične brave Aperio izgrađene na otvorenom standardu od samog temelja. One se besprijekorno integrišu s kontrolom pristupa i ostalim komplementarnim sistemima za upravljanje objektima, kao što su sistemi za videonadzor, alarm, HVAC, evidenciju radnog vremena i dr. I bežične brave mogu pomoći u postizanju bolje energetske efikasnosti. „Budžeti su uvijek ograničeni, posebno u sektoru javnog zdravstva i tu im sigurnosne tehnologije mogu biti od pomoći. U slučaju kontrole pristupa odabir bežičnih umjesto tradicionalnih magnetnih brava koje koriste kablove predstavlja energetski efikasnije rješenje i ono je, samim tim, znatno jeftinije. Jedna naša Aperio bežična brava koristi oko 0,001 kWh energije godišnje, nasuprot 55,2 kWh potrebnih za standardnu žičanu bravu i čitač. Ove bežične brave rade na standardne baterije i u potpunosti se aktiviraju samo ako dođu u kontakt s akreditivom. Bežične brave nisu priključene na napojnu mrežu i troše minimalnu količinu energije kada su neaktivne“, objašnjava Schulz.
 
Jedna od ključnih prednosti bežičnog sistema zaključavanja je mogućnost da menadžeri sigurnosti i objekata prate šta se dešava preko jedinstvenog interfejsa. „Dovoljno je samo baciti pogled na sistem kako bi se dobio potpuni uvid u stanje u objektu ili zgradi. To je moguće i u stvarnom vremenu ako integrišete online funkciju. Tako štedite na vremenu i uloženom trudu“, kaže Schulz.  
 
Zdravstvo ugrožavaju cyber napadi 
Naprednija digitalizacija i povezivanje mogu biti i mač s dvostrukom oštricom. Kako se osjetljivi lični podaci sada čuvaju elektronski, zdravstvene ustanove moraju ponuditi i zaštitu podataka, pa cyber sigurnost postaje sve važnija. U Frost & Sullivanu navode da hakerski napadi predstavljaju višemilionski rizik za kompanije koje se bave medicinskom tehnologijom ili potrošačkim uređajima. „To znači da je od ključne važnosti da država, zdravstvene ustanove i proizvođači medicinskih uređaja u većoj mjeri sarađuju na pripremi smjernica i izvještaja. To će podići nivo svijesti i olakšati razvoj rješenja za upravljanje rizicima“, navodi se u izvještaju o zdravstvenom sektoru. “U SAD-u se u prvoj polovini 2017. godine u prosjeku svaki dan dešavao jedan hakerski napad na zdravstvene ustanove”, navode u polugodišnjem izvještaju o stanju sigurnosti instituta Protenus. Osim toga, već sedmu godina zaredom zdravstvena zaštita je prva na listi industrija koje napadi na podatke finansijski najviše koštaju, pokazala je studija instituta Ponemon, koju je sponzorisao IBM Security. Studija je pokazala da je narušavanje sigurnosti podataka koji se tiču zdravstvene zaštite organizacije koštalo 380 američkih dolara po jednom podatku, što je dva i po puta više u odnosu na globalni prosjek u svim sektorima, koji iznosi 141 dolar. Osim toga, kontinuirani razvoj pametnih bolnica učinit će ih metama za hakere, zbog čega će cyber sigurnost postati ključni izazov za njih. U kompaniji Frost & Sullivan predviđaju da će Azijsko-pacifička regija (APAC) u ovoj godini preuzeti vodeću poziciju po broju projekata pametnih bolnica. 
 
Više od sigurnosti 
Jedan od načina na koje zdravstvene ustanove maksimalno iskorištavaju svoje sigurnosne budžete jeste i primjena sigurnosne opreme izvan sfere njene osnovne namjene. „Posljednjih godina mogućnost integracije različitih servisa na nivou zgrade ponudila je veću kontrolu i funkcionalnost. Ona je kreirala i nove mogućnosti u pogledu načina na koji se tehnologija može iskoristiti. Dobar primjer ovoga je način na koji videonadzorne kamere omogućavaju beskontakno praćenje vitalnih medicinskih parametara pacijenata. Najsavremeniji softver omogućava kamerama da prate ljudske aktivnosti i tako omogućavaju medicinskim sestrama, ljekarima i njegovateljima da efikasnije i efektnije brinu o slabim, bolesnim i starijim osobama. Ova tehnologija se sve više koristi u policiji, ustanovama za mentalno oboljele, bolnicama i staračkim domovima“, kaže Ford. Johansson ističe da napredne zdravstvene ustanove u okviru svojih budžeta kupuju tradicionalnu videonadzornu tehnologiju za brigu o pacijentima. „Instalacija kamera u bolničkim sobama i staračkim domovima znači da vam je za nadzor više osoba potrebno manje resursa. Tako možete brzo provjeriti alarm koji aktivira pacijent ili utvrditi je li neko od njih pao. Uz široki spektar dostupnih tehnologija za vizuelni prikaz, zdravstvenim ustanovama je sada lakše pronaći balans između zaštite privatnosti i jasnoće slike za specifične potrebe njege pacijenata“, kaže on.
 
Što se tiče kontrole pristupa, zdravstvene ustanove su sve svjesnije da im je potrebno nešto više od pukog zaključavanja vrata. „Za njih je važno znati ko ulazi u objekte i predstavlja najveći rizik, kao i kako uvesti tehnologije i procedure koje su neophodne za zaštitu osoblja i pacijenata od prijetnji izvana ili iznutra. Sve češće viđamo da zdravstvene ustanove integrišu svoje sisteme kontrole pristupa s onima za upravljanje identitetima, čime se manuelni procesi automatiziraju i olakšava usklađivanje s odredbama Zakona o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja i drugim propisima. Praćenje usklađenosti je jedno od najvažnijih pitanja, a sistemi upravljanja identitetima pomažu bolnicama da svedu rizik na najmanju mjeru, osiguraju usaglašenost s propisima i uštede novac“, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje za APAC regiju u kompaniji AMAG Technology. Ford napominje da se kartice sistema za kontrolu pristupa mogu prilagoditi tako da služe za bezgotovinsko plaćanje u ugostiteljstvu i postanu dio sistema upravljanja liftom i pokretnim stepenicama: „Isto tako, one mogu ostvariti interakciju s videosistemima za obavještavanje kako bi, u zavisnosti od toga ko ih koristi, ponudile konkretne informacije poput onih o pravcima kretanja.“ Krajnji korisnici traže i mobilnost, smatra Kim Loy, direktor tehnologije i komunikacija u kompaniji Vanderbilt. „U ovoj vertikali važno je da imate mobilnu aplikaciju za pomoć u odobravanju i onemogućavanju pristupa ili izmjenu ovlaštenja, uz mogućnost da se sigurnosno osoblje i profesionalci slobodno kreću kroz objekat“, zaključuje Loy. 
 
Ovi vidovi primjene izvan sfere sigurnosti su samo neki od načina na koje zdravstveene ustanove i sigurnosne kompanije mogu osigurati kvalitetni povrat uloženog prilikom nabavke sigurnosne opreme. U ovom sektoru ćemo u budućnosti sigurno vidjeti i kreativnije vidove primjene ovih tehnologija u oblastima koje se ne tiču isključivo sigurnosti. 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.