Menu
A+ A A-

Integracija kao najbolji lijek

Kontrola pristupa je vitalni segment sigurnosnog rješenja svake zdravstvene ustanove. Međutim, ona samostalno ne može pokriti sve. Integracija s drugim sistemima, kao što su videonadzor, praćenje lokacije i protivprovala, pomaže zdravstvenim menadžerima da ponude ne samo najviši nivo sigurnosti već i kvalitetniju brigu o pacijentima
Izvor: a&s International
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Globalno tržište zdravstvene zaštite je, ekonomski gledano, jedno od najvećih i najvažnijih na svijetu. Predviđa se da će globalna potrošnja na zdravstvenu zaštitu do 2021. rasti uz godišnju stopu od 4,1 posto, pri čemu će 2020. njena vrijednost dostići 8,7 biliona dolara. Ovo su podaci iz Deloitteovog izvještaja Global Health Outlook 2018. Zaštita zdravstvenih ustanova, pacijenata, osoblja, podataka i imovine od najvećeg je značaja. Stoga je potrebno posjedovati sveobuhvatno sigurnosno rješenje, s robusnom kontrolom pristupa, videonadzorom i drugim sistemima, kako bi se zaštitilo i osiguralo osoblje i imovina unutar i oko objekta.
 
Važnost kvalitetne kontrole pristupa
Zdravstveni radnici se suočavaju s mnogim izazovima tokom rada na osiguravanju svojih objekata, što je dodatno otežano činjenicom da je potrebno kreirati i jednako otvoreno okruženje za korisnike. Ovo nije nimalo lahak zadatak s obzirom na konstantni protok nepoznatih posjetilaca te činjenicu da bolnice često nemaju definisane ili jasne perimetre. Zbog toga je neophodno posjedovati kvalitetan sistem kontrole pristupa. Danas tradicionalni ključevi i žičane magnetne brave ne mogu zadovoljiti potrebe zdravstvenog sektora. „Mehanički ključevi korisniku ne mogu ponuditi jednostavnost, praćenje u realnom vremenu i detaljnu evidenciju korištenja koje kvalitetna sigurnost i adekvatne istrage o provalama podrazumijevaju. To je osjetljiva ravnoteža, koja se najlakše može postići fleksibilnom elektronskom kontrolom pristupa. S fleksibilnim sistemom za upravljanje pristupom, lahko je programirati dozvole tako da samo ovlašteno osoblje i posjetioci mogu pristupiti odgovarajućim zonama u određeno vrijeme i niko drugi“, kaže Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za digitalna i pristupna rješenja za EMEA regiju u kompaniji ASSA ABLOY.
 
“Kontrola pristupa u sektoru zdravstva zahtijeva jedinstven pristup. To obuhvata ne samo glavna ulazna vrata već i unutrašnje ulaze i izlaze na osnovu lokacije i nivoa dozvoljenog pristupa. Zdravstvene ustanove traže mogućnost daljinske kontrole pristupa putem mobilnih aplikacija, brzo i lahko potvrđivanje identiteta te funkciju programiranja različitih nivoa pristupa za posjetioce, pacijente, ljekare i osoblje. Ovi objekti zahtijevaju nadzor 24 sata dnevno, što može predstavljati izazov i za menadžere sigurnosti”, kaže Kim Loy, direktor komunikacija u kompaniji Vanderbilt. 
 
Potreba za integracijom
Integracija različitih sistema važna je za svako planiranje sigurnosti. Pošto su objekti zdravstvene zaštite veliki i kompleksni te obuhvataju različite grupe korisnika, Schulz preporučuje integraciju brava sa sveobuhvatnim sistemom upravljanja zgradom, koji uključuje detekciju požara, videonadzor i dr., jer će menadžeri objekata tako dobiti pristup jedinstvenom interfejsu. 
„Instalacijom integrisanih rješenja zdravstvenim ustanovama će biti lakše održati odgovarajući nivo sigurnosti i zaštite osoblja, bez velikih troškova“, kaže Barbara Johansson, menadžerica marketinga za rješenja u sektoru obrazovanja i zdravstva u kompaniji Axis Communications. Integrisani sigurnosni sistem nudi više od jednog senzora pomoću kojeg sigurnosno osoblje može procijeniti i prepoznati svaku potencijalnu ili trenutnu prijetnju. “Važno je da bolnice dobiju veću kontrolu nad osobama koje mogu pristupiti određenim zonama, kao i da mogu istražiti slučajeve narušavanja sigurnosti. Integrisani sistem može objediniti sve senzore na jedno mjesto i tu ih operater može analizirati. Time se ne bi gubilo vrijeme na pristup brojnim sistemima i došlo bi se do boljeg uvida u situaciju u slučaju incidenta“, kaže ona. 
 
James Ford, direktor globalnog marketinga u kompaniji Stanley Product and Technology, navodi kako zdravstvene ustanove obično posjeduju komponente tehničke zaštite kao što su videonadzor, kontrola pristupa i alarmi. Ipak, ako se njima upravlja kao zasebnim sistemima, teško je pratiti sve informacije koje oni generišu. „To dovodi do većeg rizika od nemogućnosti reagovanja na određenu situaciju na najefikasniji mogući način, kao i do nepotrebnih troškova povezanih s operativnom neefikasnošću. Prikupljanje informacija na jedinstvenoj platformi nudi sveobuhvatan pregled svih aktivnosti i podiže vjerovatnoću da će se preduzeti sve adekvatne mjere kako bi se spriječila neka neželjena situacija“, dodaje on. 
 
Savršen par: kontrola pristupa i video
Integrisanje kontrole pristupa i videonadzora je najprirodnija vrsta zajednice. Instaliranje i održavanje kvalitetnog rješenja za videonadzor unutar cijele zdravstvene ustanove predstavlja garant da nijedna neovlaštena osoba neće moći ući u objekat, što je važno za zaštitu osoblja i pacijenata. „Sistemi kontrole pristupa nude efikasan način da se pristup određenim ključnim zonama odobri isključivo ovlaštenom osoblju. Videonadzor može pomoći službenicima osiguranja u praćenju situacije, odnosno evidentiranju svih aktivnosti na javnim mjestima unutar objekta. Postojanje dva sistema ne samo da sprečava činjenje krivičnih djela nego i unapređuje operativnu efikasnost sigurnosnog odjela, pošto je tada za rad potrebno manje osoblja uz brže vrijeme reagovanja“, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje za APAC regiju u kompaniji AMAG Technology. Xiao smatra da je bolji uvid u stanje na terenu jedna od ključnih prednosti ove integracije. „Kada se u okviru sistema kontrole pristupa uključi alarm, aktivira se i snimanje videa, koji se odmah šalje sigurnosnom osoblju. Time osoblje ima pristup informacijama pomoću kojih može donositi brze i utemeljene odluke o tome kako najbolje odgovoriti na određenu situaciju“, objašnjava on. 
 
Protivpožarni sistemi
Iako su videonadzorni senzori unutar zdravstvenih ustanova najčešće integrisani s kontrolom pristupa, protivpožarni i protivprovalni alarmi su također popularna opcija jer osoblju nude dodatne informacije o izvorima prijetnji. "U slučaju narušavanja sigurnosti od presudnog je značaja da sigurnosno osoblje ima cjelovitu sliku o konkretnoj situaciji kako bi adekvatno reagovalo i odgovorilo na prijetnju. Naprimjer, službenik koji koristi sistem upravljanja sigurnošću može dobiti upozorenje preko protivprovalnog alarma iz prostorije za čuvanje lijekova. Prije reagovanja on može automatski pristupiti videu s kamera koje pokrivaju vrata kako bi procijenio situaciju“, kaže Loy. Ford navodi potrebu i za jedinstvenom integrisanom platformom koja objedinjuje sigurnost i sistem za detekciju požara. U slučaju njegovog izbijanja takav sistem može omogućiti bržu i sigurniju evakuaciju zgrade. On smatra da dodatna integracija sa sistemom za upravljanje energijom u zgradama može pomoći u prepoznavanju potencijalno štetnih događaja poput strujnog udara i olakšati uvođenje mjera za ograničavanje njihovih posljedica. 
 
Nadzor lokacije
Tehnologija nadzora lokacije omogućava menadžerima zdravstvene zaštite da kontrolišu medicinsku opremu, pacijente i osoblje. Integrisanje kontrole pristupa sa sistemima praćenja lokacije znači da je moguće automatski otvarati vrata ili uskratiti pristup određenim zonama ograničenog pristupa. Johansson navodi nekoliko primjera korisne primjene ove integracije. „Ova tehnologija je naročito korisna u odjelima za intenzivnu njegu novorođenčadi kako bi se spriječila bilo kakva zamjena majke ili bebe ili otmica djeteta, jer se vrata automatski zatvaraju i zaključavaju ako bi nepoznata osoba pokušala iznijeti bebu izvan određene zone. Integrisano rješenje efikasno sprečava izlazak izvan objekta i lutanje starijih osoba koje pate od demencije ili Alzheimerove bolesti“, kaže Johansson.
 
Druge korisne integracije
Integracija sigurnosnih sistema s radnim procesom, praćenjem incidenata i slučajeva omogućila je sistemima upravljanja da unaprijede rukovanje podacima i podignu nivo efikasnosti. U mnogim velikim preduzećima više baza podataka može se inkorporirati u jedinstveni sistem upravljanja sigurnošću, uključujući softver za upravljanje ljudskim resursima. „Rezultat je mogućnost jednostavnijeg unosa podataka pritiskom na dugme. Naprimjer, kada zaposlenik dobije otkaz, pristup se automatski opoziva za njega čim menadžer ljudskih resursa evidentira više nije zaposlen. To znači da je za integraciju podataka i kontrolu pristupa u kompleksu dovoljno samo jedno ažuriranje“, kaže Loy.
 
„Jedna od opcija integracije koja bi mogla poslužiti kao važna prednost za zdravstveni sektor je upravljanje radnim tokovima. Uz besprijekornu integraciju više sistema, ona može ponuditi funkcije kao što su verifikacija, kvalifikacija i evidencija radnog vremena, a sve to pomoću sistemske kartice za kontrolu pristupa“, kaže Ford. Integrisane usluge na nivou objekta zasnovane na sigurnosnom sistemu mogu pružiti i konkretne operativne pogodnosti. To podrazumijeva da se za korisnike objekta kreira efikasnije radno okruženje i jača potencijal da se zgrada pretvori u „inteligentni“ objekat. Međutim, kako bi se ove prednosti u potpunosti iskoristile, Ford naglašava potrebu da sigurnosni i sistemi kontrole pristupa budu „fleksibilni, agilni i spremni da odgovore na nove primjene i promjenjive potrebe, kao i da na najbolji način iskoriste sve generisane podatke“. Integracija sa sistemima za upravljanje incidentima, slučajevima i imovinom također može biti korisna. Takvi sistemi mogli bi omogućiti sigurnosnom osoblju da izvještava, prati i rješava incidente te identifikuje i otklanja potencijalne rizike. „Identifikacijom rizika i trendova, sigurnosno osoblje može kvalitetnije predvidjeti potencijalne probleme i riješiti ih prije nego što postanu još veći. Sistemi za upravljanje identitetom mogu pomoći zdravstvenim ustanovama da osiguraju usklađenost s propisima tako što će automatizirati manuelno izvođene procese“, kaže Xiao.
 
Međutim, s integracijom u paketu dolazi i pitanje upravljanja ovim sistemima i drugi izazovi, kaže Chad Parris, predsjednik kompanije Security Risk Management Consultants (SRMC). „Zdravstvene ustanove trebaju biti spremne na dubinsku analizu prije integracije sistema. Razmatranje pitanja održavanja i stalne kontrole ovih integracija ima ključnu ulogu, jer je nekima često potrebno dodatno podešavanje i održavanje kako bi postigle najvišu efikasnost i izbjegle da postanu teret za operatere sistema“, objašnjava on. 
 
Novi izazovi
Primjena sigurnosnih sistema nije moguća bez pratećih izazova, a u sektoru zdravstva oni su još brojniji. Pošto su zdravstvene ustanove otvoreni objekti, u koje svako može ući i dobiti pomoć, mogućnost pojave agresivnog i nasilnog ponašanja pacijenata i posjetilaca predstavlja realan rizik. „Agresivno ponašanje kod manjine pacijenata ili posjetilaca predstavlja stvarnu i ozbiljnu opasnost za osoblje, naročito kada se koriste oštri predmeti kao što su igle ili skalpeli“, kaže Johansson. Budžet je, kao i uvijek, aktuelan izazov. Zdravstvene ustanove često nemaju velike budžete za sigurnost. Zato je za njih imperativ da minimiziraju troškove i postignu najbolje rezultate. „Kako se troškovi zdravstvene zaštite povećavaju, a bolnice su prinuđene da ih smanjuju, mnoge zdravstvene ustanove centraliziraju komunikacijske funkcije u okviru multidisciplinarnog pozivno-dispečerskog centra“, kaže Parris. Kada poredimo troškove sigurnosti s drugim uslugama na nivou objekta, Ford napominje da „uvijek treba imati na umu da je sigurnosni sistem, prije svega, vitalni dio infrastrukture sistema zaštite na radu u samoj zgradi“. Tehnologije koje se mogu nadograđivati i funkcionisati na temelju otvorenih protokola predstavljaju atraktivniju opciju kada je u pitanju trošak. Pokretanje programa integracije omogućava iskorištavanje zastarjele opreme, što nudi više fleksibilnosti, a istovremeno utječe na smanjenje troškova ulaganja i osigurava zaštitu početnih investicija. 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.