Menu
A+ A A-

Inteligentni transportni sistemi u evropskoj perspektivi

Koncept pametnih gradova sve je popularniji širom svijeta. Naravno, ključni element svakog pametnog grada je transport, a tu na scenu stupaju inicijative i rješenja za inteligentne transportne sisteme. Evropa u ovom segmentu sve više napreduje budući da vlasti žele smanjiti saobraćajnu gužvu, poboljšati sigurnost i smanjiti zagađenje 
Izvor: a&s International
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Koncept pametnih gradova u kontekstu ubrzane urbanizacije širom svijeta svakim danom postaje sve popularniji. Prednosti pametnih gradova su brojne. Oni poboljšavaju živote svojih stanovnika dok čekaju na autobuse, mjesto za parkiranje ili dok plaćaju račune za struju. Pored internih, pametni gradovi imaju i vanjske prednosti u vidu bolje međunarodne promocije i privlačenja turista s drugih kontinenata. U nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će vrijednost svjetskog tržišta pametnih gradova sa 424,7 milijardi dolara u 2017. godini porasti na 1,2 biliona dolara do 2022, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 23,1 posto. Glavni razlozi za ovo su rastuća populacija, hiperurbanizacija te ubrzano umrežavanje i implementacija telekomunikacijskih tehnologija. "Uspješna implementacija projekata pametnih gradova uveliko zavisi od tehnologija – prijenosa podataka, clouda, mobilnosti i senzora – koje zajedno čine IoT ekosistem. Ove tehnologije predstavljaju osnovu za projekte pametnih gradova. Brz razvoj u ovim oblastima proteklih godina omogućio je bolju povezivost objekata, što rezultira sveobuhvatnim razvojem pametnijih ekosistema", stoji u izvještaju.
 
Pametni transport
Ključni element bilo kakve inicijative za pametni grad jeste pametni transport. On pomaže u rješavanju uobičajenih i frustrirajućih transportnih problema s kojima se stanovnici svaki dan suočavaju, uključujući i zagušenje saobraćaja, teškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje i manjak informacija o dolascima vozova i autobusa. Za rješenje tog problema mogu pomoći inteligentni transportni sistemi (ITS), koji koriste IT tehnologije kako bi poboljšali upravljanje saobraćajem, čineći ceste i ulice sigurnijim i lakšim za korištenje. "Procjenjuje se da će do 2020. godine 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Stoga se "urbani metabolizam" mora poboljšati infrastrukturom koja mora biti “pametnija”. Kada su u pitanju urbani servisi, jedan od najbitnijih je transport. Omogućavanje pametnijih transportnih mreža, u okviru kojih se različiti sistemi za upravljanje i transport povezuju i kombinuju, ključna je stvar za ostvarivanje ciljeva koji vode do razvoja pametnih gradova. Gradovi s pametnim transportnim mrežama mogu potaknuti turizam i zapošljavanje, dok istovremeno postaju čišći i energetski efikasniji usljed manje emisije plinova i potrošnje energije", piše Synectics u nedavnom istraživanju "Pametne transportne mreže: integracija, interoperabilnost i IoT“. Također, ne treba ignorisati ni rast ITS sektora. Prema izvještaju Research and Marketsa, procjenjuje se da će ITS tržište do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. "Ukupna potražnja za inteligentnim transportnim sistemima raste, što je u velikoj mjeri zasluga faktora kao što su rastuća potražnja za vozilima i sve veća urbanizacija, koja dovodi do manjka prostora u gradovima. Ovo je rezultiralo potrebom za sofisticiranijom infrastrukturom i naprednijim sistemima za upravljanje saobraćajem i rješavanje problema manjka prostora", stoji u izvještaju. 
 
Evropska perspektiva
Kada je riječ o inteligentnim transportnim sistemima, Evropa je napravila veliki iskorak korištenjem IoT-a i podataka prikupljenih pomoću umreženih uređaja radi rješavanja nekih od problema s kojima se stanovnici susreću. "Transport je ključni faktor ekonomskog rasta Evropske unije, a rješenja za sigurnije autoputeve i ceste smanjuju troškove transporta na minimum te maksimalno povećavaju sigurnost", kaže Evangelos Mitsakis, viši istraživač u oblasti transporta u Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas. "Štaviše, ITS-ovi mogu donijeti određene prednosti u dobavljačke lance te druge tržišne sektore, naprimjer turizam, poljoprivrednu proizvodnju i izvoz proizvoda. ITS tehnologije također omogućavaju bolje planiranje ruta i skraćivanje puta te optimalno korištenje vozila saradnjom na planiranju vožnji i pružanjem obavještenja o saobraćajnim uslovima", tvrdi on.
 
Ciljevi ITS-a
Sveobuhvatni cilj primjene ITS-a u Evropi je smanjenje gužvi u saobraćaju, do kojih često dolazi na autoputevima i koje predstavljaju problem za radnike koji putuju do posla. ITS u tome može imati značajnu ulogu. "U Evropi, a na nivou zemalja, glavni problem je saobraćaj na autoputevima. Mnogo je dešavanja i tema koje treba razmotriti u oblasti ITS-a. Cilj je povećati kvalitet života radnika smanjivanjem saobraćaja i poboljšanjem njegovog protoka", kaže Frédéric Houbie, viši menadžer za proizvode u Luciadu. "Imamo ozbiljan problem sa saobraćajnim zastojima u svim gradskim centrima tokom najvećih gužvi ujutro i poslijepodne. Sve više ljudi živi van gradskih centara i mora se svako jutro voziti do njih i nazad. Također, ako siđete s autoputa i uđete u centre gradova, s pet traka prelazite na jednu ili dvije, a to izaziva zagušenje. Ono što ljudi žele uraditi s ITS-om jeste imati veoma jasan sistem znakova na cestama, tako da možete usmjeravati automobile i obavještavati vozače o tome gdje su već nastale gužve. Dobar primjer ovoga je u Briselu, gdje vam, ukoliko ulazite u grad, daju vrlo jasne informacije o tome koliko će vam vremena trebati da stignete do određenog područja. Također, u određenim njemačkim gradovima na autoputu imate informacije o situaciji s parkinzima u gradu. Ovo će pomoći vozačima da blagovremeno odluče o tome kojim cestama je najbolje ući u grad i izaći iz njega", kaže Nick d'Hoedt, Genetecov regionalni direktor prodaje za područje Beneluxa, Njemačke, Austrije, Švicarske i nordijskih zemalja.
 
Još jedan cilj ITS-a je smanjenje broja incidenata i nesreća, kao i smrtnih slučajeva. "Evropska komisija vrlo ozbiljno shvata broj smrtnih slučajeva na našim cestama te ga pokušavamo približiti nuli", kaže D'Hoedt, dodajući da je dinamična promjena ograničenja brzine jedan od načina da se poveća sigurnost na cestama. "Holandija je dobar primjer toga. Ako se vozite na holandskim autoputevima, imat ćete table sa znakovima koji će vam dati informacije o najvećoj brzini. Normalno ograničenje brzine je 130 kilometara na sat, ali nakon ulaska u određene rizične zone vidjet ćete smanjenje brzine na 90 ili čak 50 kilometara na sat", naglašava on.
 
Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju...
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.