Menu
A+ A A-

Intervju: Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a

Asocijacije koje su naše članice mogu poticati državu na usvajanje zakonskih okvira koji zadovoljavaju najviše i najstrožije kriterije kako bi se osiguralo da samo legitimne i odgovorne kompanije mogu pružati usluge. Mogu se donijeti evropski standardi koji će definisati kriterije kvaliteta koje kompanije i njihovo osoblje moraju ispuniti kako bi mogle pružati usluge u oblasti kritične infrastrukture. Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
a&s Adria: Gospođo Piana, možete li nam se predstaviti i opisati svoju profesionalnu karijeru i poziciju u CoESS-u?
Piana: Od 1990. godine sam radila pružajući podršku evropskim industrijskim asocijacijama. Od 1997. sam bila na vodećim pozicijama u tri organizacije u maloprodaji, a nakon toga i u industriji prehrambenih proizvoda. Vodila sam različite lobističke klijente, projekte i kampanje, uključujući i predstavljanje sektora maloprodaje u odnosima s kompanijama koje rade s kreditnim karticama, pa s pravom mogu reći da sam se tokom karijere dobrim dijelom bavila lobiranjem. Pružala sam podršku privrednim subjektima u maloprodaji, proizvođačima automata i operaterima da se pripreme za prelazak na euro. Radila sam i na pripremi specifikacija za novčanice i kovanice za euro kako bismo ih učinili sigurnim za rad s uređajima za automatsko plaćanje. U sigurnosnu industriju došla sam sasvim slučajno, i zavoljela je. Ta ljubav mi je pomogla da izađem na kraj sa zahtjevnim upoznavanjem i učenjem, jer sam jako brzo morala postati aktivna u sektoru. Inače, CoESS vodim od augusta 2014. godine, a Asocijaciju za sigurnost u vazduhoplovstvu (ASSA) od 2016. godine. Moj cilj je osigurati da članovi vide vrijednost u tome što su dio CoESS zajednice. Osim toga, želim ojačati i vidljivost i kredibilitet industrije, pospješiti razvoj njenih resursa i asocijacije te pobrinuti se da bude vjerodostojan i pouzdan partner državnim i evropskim tijelima. 
 
a&s Adria: CoESS-ov Kohezioni odbor održao je prvi sastanak u Hrvatskoj, što je od posebne važnosti za razvoj privatnog sektora u toj zemlji. Šta ovaj događaj predstavlja za CoESS?  
Piana: Potrebno je istaći da je Kohezioni odbor osnovan kako bi pomogao novim članicama EU da se usklade sa zakonodavstvom EU te da potakne razmjenu mišljenja i iskustava o najboljoj praksi u oblasti privatne sigurnosti u tim zemljama. Kohezioni odbor obično održava sastanke u Beču, jer je tamo lako doći iz više zemalja centralne i istočne Evrope. Kada su nam naše hrvatske kolege rekle da organizuju konferenciju o novim propisima o privatnoj sigurnosti u Hrvatskoj, članovi Odbora su se poželjeli detaljnije informisati o tome i razmijeniti svoja iskustva i informacije o tim zakonima u svojim zemljama. Tada nam je postalo jasno da je ovo idealna prilika da se tim povodom sastanemo u Zagrebu. Iz moje perspektive kao promotora CoESS-a, ovo je bila i prilika da pokažemo našu podršku i ponudimo dodatnu vrijednost u razmjeni informacija s drugim zemljama. Moj cilj je bio dati savjete i smjernice za regulatorni okvir koji će podržati industriju i kreirati adekvatne uslove za snažniju saradnju privatnog sektora i države.
 
a&s Adria: Jedan od razloga za posjetu delegacije CoESS-a je nedavno usvajanje nove legislative o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske, koja će regulisati i sektor privatne sigurnosti. U kojoj mjeri je važno usklađivanje s propisima EU i kako CoESS može pomoći lokalnom sigurnosnom sektoru u tome? 
Piana: Važno je podsjetiti da EU nema nadležnost da reguliše sektor privatne sigurnosti, jer se on tiče oblasti koja je prerogativ država članica EU, što je sasvim ispravno. Jedine oblasti u kojima se primjenjuje legislativa EU su pravila o sigurnosti u zračnom transportu i lukama, tj. pomorskoj sigurnosti, pošto one imaju naglašenu prekograničnu dimenziju. Međutim, pošto naša industrija postaje sve važnija i kao dopuna javne sigurnosti, logično je da se i u drugim oblastima koje nemaju prekograničnu dimenziju kvalitet podigne na najviši mogući nivo. Postoji nekoliko načina da se to uradi i oni se međusobno nadopunjuju. Asocijacije koje su naše članice mogu poticati državu na usvajanje zakonskih okvira koji zadovoljavaju najviše i najstrožije kriterije kako bi se osiguralo da samo legitimne i odgovorne kompanije mogu pružati usluge. Belgijski, španski i skandinavski pravni okviri se u tu svrhu mogu koristiti kao modeli. Mogu se donijeti evropski standardi koji će definisati kriterije kvaliteta koje kompanije i njihovo osoblje moraju ispuniti kako bi mogle pružati usluge u oblasti kritične infrastrukture za koju smatramo da joj je potrebno više preciznosti i opisa. CoESS je pomogao u donošenju dva standarda na nivou EU za kompanije koje pružaju usluge u oblasti sigurnosti u vazduhoplovstvu (EN 16082:2011) i sigurnosti u lukama i pomorstvu (EN 16747:2015). Sada smo u procesu pripreme horizontalnog standarda za pružatelje usluga privatne sigurnosti za potrebe kritične infrastrukture.
 
Ovi standardi dio su nacionalnog kataloga Instituta za standarde i državne asocijacije trebaju podsticati članove da obave certifikaciju prema ovim standardima i pobrinu se da korisnici usluga traže od svojih pružalaca da budu certificirani ili barem usklađeni s ovim standardima. S UNI Europom (sindikatom za poslovne usluge) i uz finansijsku podršku EU izradili smo  Priručnik za najbolju vrijednost, koji se može besplatno preuzeti. On može poslužiti kao vodič za kupce usluga iz oblasti privatne sigurnosti, uključujući javne nabavke. Ovaj dokument možete besplatno preuzeti sa www.securebestvalue.eu 
 
a&s Adria: Koji je najveći značaj javno-privatnog partnerstva u sektoru privatne sigurnosti?
Piana: Kako se oblast privatne sigurnosti širi, pri čemu je za poslove koje su prethodno obavljali organi za provedbu zakona sada nadležna privatna sigurnost, javila se potreba da se ova javno-privatna partnerstva (JPP) razrade što detaljnije. Povjerenje mora predstavljati temelj ovih partnerstava, inače ne može doći do kvalitetne saradnje, što narušava efikasnost i djelotvornost. Država i građani trebaju imati povjerenje u privatne sigurnosne kompanije (PSC) i sigurnosno osoblje, od kojih se očekuje da izvršavaju zadatke koji su im dodijeljeni u skladu s važećim zakonima i ljudskim pravima, uključujući zaštitu podataka i zakone o privatnosti. JPP mora definisati uloge i obaveze različitih aktera, kao i načine na koji nadležni organi za provedbu zakona mogu pratiti aktivnosti privatnih sigurnosnih kompanija. Jedna oblast u kojoj JPP često kaska jeste razmjena informacija. Iako je sigurnosno osoblje pozvano da prvo interveniše u vanrednim situacijama, prilikom nedavnih terorističkih napada se pokazalo da je ono upoznato sa situacijom u isto vrijeme kada i ostatak javnosti. Međutim, s obzirom na njihovu poziciju i potencijal, mislim da bi oni trebali biti prva adresa za dobijanje informacija i uputa o tome kako mogu pomoći u sprečavanju napada i pružiti pomoć u tim situacijama. Oni to ionako čine, kako je to pokazao primjer terorističkih napada u Briselu.
 
a&s Adria: Na konferenciji ste predstavili iskustva dvije zemlje. Možete li ukratko rezimirati najvažnije stavke koje se tiču procesa u kojem tržište dostiže fazu zrelosti?
Piana: Principi zakonodavnog okvira koji se tiču zrelosti tržišta temelje se na tome da je potrebno istovremeno zadovoljiti kriterije specifičnosti i fleksibilnosti. Poenta je da zakon opiše aktivnosti bez ulaženja u previše detalja, tako da se ta oblast može riješiti podzakonskim aktima koji se jednostavnije prilagođavaju u odnosu na okvirni akt. Trebali bi postojati jasni i strogi uslovi za ulazak kako bi se osiguralo da sigurnost ostane konkretna djelatnost, a ne samo jedna od grana općih poslovnih usluga ili kompanija za upravljanje objektima. I, naravno, sa zahtjevima i ograničenjima u paketu dolazi i jednako stroga kontrola i sankcije. Sigurnosno osoblje mora biti adekvatno obučeno, uz zajedničku edukaciju o općim zadacima zaštite i dodatnu obuku za specifična okruženja, npr. za vazduhoplovstvo, luke i sličnu kritičnu infrastrukturu. Što se tiče procesa sazrijevanja, on proizlazi iz povjerenja, što podrazumijeva dokazan kvalitet u pružanju usluga. Kompanije moraju dokazati svoju profesionalnost i pouzdanost kako bi dobile status partnera. Kada država redovno radi i sarađuje s kompanijama za privatnu sigurnost, ona sigurnost može tretirati kao kontinuitet. Nadzor, kontrola i sankcije u slučaju kršenja propisa garant su trajnog fokusa na usklađenost. Na taj način se štiti povjerenje koje vam daju država i građani.
 
a&s Adria: S obzirom na to da ne postoji jedinstveni krovni zakon na nivou Evropske unije, koje rješenje predlažete tržištima u ostalim zemljama Jadranske regije budući da one dijele slična iskustva i društvenu strukturu?
Piana: Nacionalne asocijacije mogu ohrabriti svoja državna tijela da sarađuju i razmjenjuju najbolje prakse. Ministarstva unutrašnjih poslova u evropskim zemljama mogu lako doći do zakonodavnih referenci iz drugih zemalja i uzeti ih kao model ako smatraju da su one kvalitetno napisane i pogodne za njihovo okruženje. Belgijski i španski modeli su odličan izvor inspiracije i mogu poslužiti kao primjeri. Kako sam rekla, i korištenje EN standarda za dopunu legislative može poslužiti kao dobar način za promovisanje kvaliteta.
 
a&s Adria: Koji su najveći problemi u sektoru privatne sigurnosti i kako ih riješiti?
Piana: Problem broj jedan je princip najnižih cijena, pri čemu većinu korisnika usluga iz oblasti privatne sigurnosti zanima samo cijena, a ne ono što nudi najbolju vrijednost. Ovo ima više posljedica po kvalitet jer ne možete očekivati kvalitet ako vas zanima samo cijena. Kako možete očekivati da sigurnosno osoblje bude motivisano ako nije dobro plaćeno i pripremljeno? Time se sigurnost i zaštita mogu narušiti. U nekim slučajevima kada kompanije rade uz ugovore s jako niskim cijenama, čak se postavlja i pitanje da li rade u skladu sa zakonskim obavezama. Kao rezultat toga, možete steći negativan imidž, što o vama stvara lošu sliku i u javnosti. Zbog toga može biti teško privući odgovarajuće profile i vještine. I utjecaj na inovacije i efektivnost je negativan ako vam je jedini kriterij cijena. Ako bismo riješili ovu jednačinu, smatram da bi pozitivan učinak bio višestruk. Sadašnji ambijent, u kojem je sigurnost najviši prioritet u EU i mnogim evropskim zemljama, predstavlja najpovoljnije okruženje za ovu industriju nakon dugo vremena i mi moramo iskoristiti aktuelni trenutak kako bismo ostvarili ciljeve. 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.