Menu
A+ A A-

Skupština Komore zaštitara u Sarajevu

U Sarajevu je obilježena prva godišnjica rada Komore agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine korporacija Federacije BiH. Jednoglasno je doneseno nekoliko važnih zaključaka, koji će usmjeriti rad Komore ka razvoju bosanskohercegovačkog tržišta i smanjivanju rada na crno. 
Piše Damir Muharemović
E-mail Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Komora agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine korporacija Federacije BiH u aprilu je obilježila prvu godišnjicu rada. Bio je to povod da se okupe članice komore, njih 37, kako bi se razmotrila postignuća do kraja 2017. godine te usvojile preporuke za dalje. 
 
Većina zacrtanih aktivnosti urađena
Nakon što je predsjednik Skupštine Fahrudin Zeljković, uz pozdravnu riječ, otvorio sjednicu te predložio dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen bez primjedbi i nadopune, Malik Krivić, predsjednik Nadzornog odbora, podnio je Izvještaj o radu za 2017. godinu. Istaknuo je da su stvoreni uslovi za registraciju samim formiranjem Komore i da je osiguravanjem kancelarijskog prostora stvoren uslov za rad Komore kao i za njene redovne aktivnosti koji se tiču programskih ciljeva. Izvještajem koji je podnio konstatirao je da je većina planiranih aktivnosti urađena, s tim da se neke aktivnosti i nastavljaju u tekućoj 2018. godini. Nastavak aktivnosti se odnosi na proširivanje saradnje s kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova i davanje značaja poziciji zaštitara s obzirom na ovlaštenja koja su im propisana zakonskim odredbama, zatim inicijativa i na izmjenama i dopunama zakonskih i podzakonskih akata, što je i rezultiralo slanjem Inicijative za izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata prema Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Predloženi izvještaj o radu na kraju je usvojen, uz napomenu o njegovoj prihvatljivosti s obzirom na to da je Komora osnovana tek prije godinu dana te da je važno raditi više na aktivnostima na izmjenama zakonskih i podzakonskih akata. Komora u tome, kazali su prisutni, treba djelovati sistemski u svojim aktivnostima.
 
Sastanci s kantonalnim ministarstvima
Kako su primijetili prisutni, među najvećim problemima s kojim se sektor sigurnosti suočava jeste rad na crno. Uz to, najveći je problem to što kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova ne posmatraju agencije kao ravnopravne partnere u privatnoj zaštiti ljudi i imovine. Krivić je prisutne upoznao s tim da je na svim održanim sastancima s kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova potencirano to pitanje, kao i nelegalna ugradnja videonadzora, čiji su akteri pravna lica koja nemaju potrebna ovlaštenja. Stoga je odlučeno da se u plan rada za 2018. godinu uvrsti pokretanje kampanje za promociju agencija kao važnog faktora u osiguranju privatne zaštite ljudi i imovine, čime će se suzbiti obavljanje poslova tehničke zaštite na crno. Zaključeno je i da se suzbijanje rada na crno provodi iniciranjem inspekcijskih nadzora federalnih i kantonalnih ministarstava u nadzoru nad radom firmi koje se bave nelegalnom ugradnjom tehničke zaštite.
 
Zbog toga je jedan od bitnijih zadataka obilazak komesara svih kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. Naime, svaki kanton treba formirati svoju jedinicu koja će kontrolisati rad zaštitarskih agencija na nivou njihovih kantona. Prilikom održanih razgovora, komesari i ministri su podržali rad Komore koja će raditi na jačanju sigurnosti i zaštite lica i objekata, a važno je napomenuti i to da će od sada članovi Komore biti uključeni u izradu svih zakonskih akata. Zeljković naglašava da su od komesara koje su obišli dobili pozitivne reakcije kao i podršku u sprovođenju zakonskih odredbi, što se posebno odnosi na povećanje ugleda zaštitara kod policije, koja ih često nije smatrala odgovarajućim osobama za sprovođenje reda. Stoga je dogovoreno da se policajcima objasni da zaštitari i oni imaju zajednički cilj, a to je postizanje reda, mira i discipline uz upotrebu tehničkih sredstava poput videonadzora. 
 
Usvajanje Kodeksa poslovne etike
Nakon toga pristupilo se pitanju usvajanja Kodeksa poslovne etike, ključnog dokumenta na čijoj se izradi najduže radilo. Članom 15. regulisana su unutrašnja pitanja između članica Komore kada je u pitanju formiranje cijena na tržištu. Članovi Komore smatraju da će se usvajanjem Kodeksa poslovne etike poštivati odredbe te da će se konačnim definisanjem dampinške cijene posao zaštitara ekonomski opravdati, a oblast poslovanja agencija izdići na viši nivo u oblasti privrednog djelovanja. U konsktruktivnoj raspravi u kojoj je učestvovala većina delegata zaključeno je da se ovaj kodeks usvoji, a da se prati njegovo provođenje na terenu i da se u predstojećem periodu iznađu i neki drugi modaliteti na koji način rješavati problem u oblasti poslovanja agencija. 
 
Naime, trenutno je najveći problem na tržištu snižavanje cijena rada, zbog čega veliki broj zaštitara odlazi iz države iako kompanije ulažu u njihovu edukaciju. To je problem ne samo Bosne i Hercegovine, nego i regiona, a Zeljkovic objašnjava kako je borba za tržište dovela do značajnog snižavanja cijena, tako da se sada došlo do minimalne cifre koja se zaštitarima isplaćuje po satu. "Samim time gubi i država na porezima", naglažava Zeljkovic. Sve su ovo razlozi zbog koji kompanije koje se bave zaštitarskim poslom ostaju bez radnika. 
 
Zeljković smatra da troškovi za radnike trenutno nisu realni te ćemo, radi ilustracije o čemu se radi, spomenuti da je trenutna plata zaštitara u BiH trenutno 30-40 posto manja od prosječne plate u državi, prema kojoj bi svakako trebalo ići ako se želi smanjiti odlazak kvalitetnijih radnika iz države. 
 
Stanje sa obaranjem cijena usluga u ovom sektoru toliko je alarmantno, da se cijena prevoženja novca u blindiranom automobilu koje košta više od 100 hiljada KM sa nekoliko stotina maraka po turi srozala na cijenu prievoza taksijem. "Gledajući druge komore, naprimjer pravnika, ljekara, zubara itd. – svi oni imaju formirane neke minimalne cijene, ali ako dođe neko sa nekim novijim instrumentima, nekim kvalitetom, on može zatijevati i veću cijenu. Ko traži nešto više, bolju uslugu, kvalitetniju, on će i platiti više", kaže Zeljković.
 
Jedan od problema vezanih za ovo su i visoki državni nameti. Zeljković tvrdi da bi, kad bi oni bili nešto manji, bilo puno više prijavljeni ljudi, jer iako on tvrdi da u zaštitarskoj branši nema mnogo radnika koji rade na crno, svi smo svjesni činjenice da u našoj državi, u ostalim branšama, nije neuobičajen rad na crno. Na kraju krajeva, smanjenjem nameta bi i država bila na dobitku zbog većeg broja prijavljeni radnika, a zaštitarske kompanije bi stimulisale radnike da ostanu u državi. Trenutno, kako on napominje, na zaposlenika godišnje zapravo ukupno otpada manje troškova nego što se daje državi.
 
U svakom slučaju, bez obzira na spomenute izazove i specifičnosti bosanskohercegovačkog tržišta, Komora je stabilno započela svoj rad, a Zeljković naglašava da bi se Komora problematikom cijena na tržištu mogla detaljnije pozabaviti naredne godine. Jedno je sigurno, Komori predstoji još dosta posla kako bi pomogla da se se zaštitarsko tržište BiH vrati na put razvoja i pozitivnih trendova, a uz pozitivnu atmosferu u njoj i kakvu-takvu podršku od strane države, vjerujemo da će joj to i poći za rukom. 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.